Translate

Претражи овај блог

ТРГОВЦИ СВЕТЛОШЋУ / најчитанији Лукићев роман

ТРГОВЦИ СВЕТЛОШЋУ, роман Беле Тукадруза (алиас М. Лукића)

ТРГОВЦИ СВЕТЛОШЋУ, роман Беле Тукадруза (алиас М. Лукића)
први део трилогије романа АНЂУЈКА (или "Младост без старости и живот без смрти")

понедељак, 29. септембар 2014.

Прилози за "Архив у оснивању"...

Mladi naučni istraživač u Institutu za književnost Milan Miljković proučavao je kulturni sedmični dodatak lista Politika na kraju 80-ih i početkom 90-ih kada je ova novina sa svojom čuvenom rubrikom Odjeci i reagovanja bila direktno stavljena u službu raspirivanja nacionalizma, govora mržnje, a sve to u cilju priprema ratova.

Miljković je istraživao koliko je i poezija bila politički instrumentalizovana. Za RSE on objašnjava do čega je došao analizirajući pesme objavljivane u tom periodu.

„I Politikin kulturni dodatak je doprinosio održavanju i konstituisanju nacionalističkih paradigmi, upotrebljavajući pesme, što poznatih, što manje poznatih autora. Neke instrumentalizujući više, neke manje. Od poznatijih su Matija Bećković, Ljubomir Simović, Rajko Petrov Nogo, Milan Komnenić, Ljubivoje Ršumović... Ponekad su preštampavane po nacionalnom ključu i pesme Isidore Sekulić, sličnih pesnika i tako se, istrgnute iz njenog primarnog konteksta, drugačije čitale", navodi Miljković.

U „Kulturnom dodatku Politike“ radio je u to vreme Velimir Kazimir Ćurguz, sadašnji direktor Ebert medijske dokumentacije. On se priseća tog perioda i kriterijuma koji su primenjivani u odabiru poezije.

„To je bila rubrika u kojoj se težilo da neko nastupa sa snažnom nacionalnom rečju, da se objavi pesma koja će posle da se citira i u političkim govorima, koja će ući u političku frazeologiju, poput metafore Matije Bećkovića o prokletom, vezanom kamenju koje ne može da se baci na prokletnika..itd, ili sintagme o događanju naroda Milovana Vitezovića. To je bila u priličnoj meri upotreba poezije i pokušaj da se obnovi neka vrsta moderne rodoljubive poezije što, kao što znamo, nije baš urodilo plodom. Predrasude, stereotipi i mitovi koji su tada uspostavljeni i čija su izvorišta bila i u poeziji, i danas se koriste. Bilo bi, takođe, jako zanimljivo pogledati filmove, vizuelnu umetnost, posebno fotografiju tog vremena, koje su teme, koje poruke bile upućivane široj javnosti, jer tako se formira nešto što je mnogo dublje i značajnije od dnevnopolitičkih poruka koje mnogo brže prolaze“, kaže Velimir Kazimir Ćurguz.

Nacionalizam i u nazivima predstava

U Srbiji je „Politika“ bila samo jedan od medija koji je na najbukvalniji način bio stavljen u službu politike Slobodana Miloševića. Istorijske ličnosti – od cara Dušana, cara Lazara, Miloša Obilića i Vuka Brankovića, do Karađorđa, Miloša Obrenovića, Stepe Stepanovića i Živojina Mišića – defilovala su kroz dnevnopolitička štiva kao i kroz istorijske čitanke - beležili su razni hroničari tog vremena.
Jedna od knjižara u Beogradu - ilustracijaJedna od knjižara u Beogradu - ilustracija

Nisu samo novinari i pesnici raspirivali nacionalizam, to je rađeno na svim poljima. Prosto je neverovatno koliko se ljudi, i onih od ugleda i autorskog kredibiliteta i onih nedarovitih koji su isplivali na tom nacionalističkom talasu, stavilo u pogon zarad očuvanja „ugroženog srpstva“. Hroničari su, na primer, zabeležili naslove pozorišnih predstava u sezoni 1987/88. u beogradskim pozorištima: "Propast carstva srpskoga", "Solunci govore", "Ubiše knjaza", "Kolubarska bitka", "Protini memoari", "Tajna crne ruke", "Oj Srbijo, nigde 'lada nema", "Seoba Srbalja", "Sentandrejska rapsodija".Slično je bilo i u izdavaštvu : "Srbi – narod najstariji" ili  "Srbi u davnini" itd.

Ono što je ohrabrujuće je da baš mladi ljudi posežu za tim vremenom, ne dozvoljavajući da se ono zaboravi. Evo kako objašnjava svoje motive da istražuje ulogu poezije s početka 90-ih, Milan Miljković koji je rođen 1980. godine i koji je bio 10-ogodišnjak kada je sa svih strana zaglušujućom bukom u horu veliki broj intelektualaca, umetnika, rame uz rame sa političarima, pripremao teren za ono što će se dogoditi koju godinu kasnije.

„Moram priznati da postoje negde i lični razlozi. Ja sam sebi pokušavao iz kulturološke perspektive da osvetlim neke od mehanizama kojim se nacionalizam uspostavljao na ovim prostorima, sa idejom, namerom  da se razumevanjem tih mehanizama danas ili u budućnosti takve stvari preduprede ili izbegnu. Do današnjeg dana mi se nismo na fundamentalan način pozabavili razumevanjem nacionalizma i suočavanju sa onim što može da donese, tako da to i dalje dosta intenzivno opstaje“, ocenjuje Miljković.

Извор: Branka Mihajlović

Novinarstvom se bavi od 1972. godine kada je diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Jedan je od osnivača Nezavisnog sindikata Radio-televizije Beograd, koji se protivio zloupotrebi profesije i upotrebi jezika mržnje u pripemi rata na teritoriji bivše Jugoslavije. Od 1995. do 2006. radi u Radiju Slobodna Evropa u Pragu kao novinar, od 2006. je dopisnik RSE u beogradskom birou.

недеља, 25. мај 2014.

Краљ Александар Ујединитељ - Сплит, Загреб ( овације)

среда, 7. мај 2014.

Istok Ukrajine obnavlja „Novorosijsku Republiku“ iz vremena „Ruske imperije“

rusija imperija02

Poslanik ukrajinske skupštine Oleg Carev izjavio je da će žitelji Donjecke i Luganske oblasti sa ostalim regionima obnoviti republiku Novorosiju“ koja je postojala za vreme Ruske imperije.

Carev je najavio i mogućnost formiranja Novorosijske Republike.
Biračka mesta neće biti otvorena ni u Donjeckoj, ni u Luganskoj oblasti„, rekao je Carev u intervjuu ruskom TV kanalu „Rosija-24″, a prenose RIA Novosti.
Agencija podseća da su ranije pristalice federalizacije Ukrajine u te dve oblasti odlučile da sprovedu referendum o statusu regiona, planiran za isti dan – 11. maj.
Carev je rekao da već sledeće sedmice može početi proces formiranja Novorosije.
Ukoliko žitelji Luganske i Donjecke oblasti podrže ovo pitanje, naš pokret Jugoistok obratiće se svim drugim jugoistočnim regionima da krenu istom proceduorom i formiraju novu federativnu tvorevinu – republiku Novorosiju„, rekao je on.
Prema rečima Careva, njene granice praktički su podudarne sa Novorosijskom gubernijom, koja je postojala za vreme Ruske imperije i u nju bi mogle da udju Hersonska, Nikolajevska, Odeska, Zaporožska, Dnjepropetrovska, Harkovska, Luganska i Donjecka oblast.
Novorosija (Nova Rusija) je istorijska oblast na jugu Rusije i Ukrajine iz druge polovine 18. do početka 20. veka, koja je obuhvatala teritorije priobalnih oblasti Crnog i Azovskog mora.
Carev je u intervjuu ruskoj TV rekao i da je broj žrtava u sukobima od 2. maja u Odesi mnogo veći od 46 zvanično saopštenih.
Ubeđeni smo da policija ne dopušta ulaz u tu zgradu kako se ne bi prebrojao broj leševa. Pouzdano znamo da su tamo i maloletna deca„, rekao je on, tvrdeći da je žrtava više od stotinu i dodajući da će „vlasti učiniti sve kako bi sakrile tragove svog zločina“.
Oleg Carev
Stiče se utisak da su ljude ubijali, a sudeći po tome da su pojedene ženske osobe neodevene, moguće i silovali, po čitavoj zgradi. A tek zatim polivali iz ‘molotovljevih koktela’ i spaljivali„, rekao je Carev.
Njegov pokret, kako je rekao, sprovodi sopstvenu istragu dogadjaja u Odesi na osnovu svedočenja preživelih i foto i video dokumentacije.
Carev je bio registrovan kao kandidat za predsednika Ukrajine na vanrednim izborima, ali je 1. maja povukao kandidaturu.
Protiv Careva je u Ukrajini nekoliko krivičnih postupaka zbog izjava o neophodnosti federalizacije zemlje, a Glavno tužilaštvo iniciralo je oduzimanje Carevu poslaničkog imuniteta.
(Tanjug)

Istok Ukrajine obnavlja „Novorosijsku Republiku“ iz vremena „Ruske imperije“

петак, 28. фебруар 2014.

SAD: Mogli biste da se preračunate, Rusija: Nemojte nas provocirati!

Na Krimu je danas došlo do zaoštravanja situacije. Naoružani ljudi
zauzeli su zgradu regionalne vlade i zgradu parlamenta na Krimu, gde je
juče došlo do sukoba između proruskih separatista i pristalica novih
ukrajinskih lidera.
Viktor Janukovič obratio se narodu Ukrajine ističući da i dalje sebe smatra legalnim predsednikom Ukrajine.



09:24 -

KRIM: ZAUZETE ZGRADE VLADE I PARLAMENTA

KRIM: ZAUZETE ZGRADE VLADE I PARLAMENTA
Borbeni avioni raspoređeni duž zapadne
ruske granice su danas stavljeni u stanje borbene gotovosti, saopštilo
je rusko Ministarstvo odbrane.



"Ti avioni u pograničnim područjima sprovode konstantne patrole iz
vazduha. Čim su obaveštene o stanju borbene gotovosti, vazduhoplovne
snage u zapadnom vojnom okrugu su naložile poletanje aviona prema
bazama", navodi se u saopštenju koje je preneo Interfaks.


10:03 -

MOSKVA: RUSIJA ĆE BRANITI PRAVA SVOJIH SUNARODNIKA



Rusija će "snažno i beskompromisno" stati u
odbranu prava svojih sunarodnika, saopštilo je Ministarstvo spoljnih
poslova, istovremeno dok rastu tenzije na Krimu, jedinom regionu
Ukrajine čije većinsko stanovništvo čine Rusi.

"Rusko
Ministarstvo spoljnih poslova će u međunarodnoj areni nastaviti da
brani prava svojih sunarodnika i snažno će i beskompromisno reagovati
kad ona budu prekršena", navodi se na Tviter profilu Ministarstva, a
preneo je Rojters.

U saopštenju stoji da " veoma raširena kršenja ljudskih prava" u Ukrajini predstavljaju razlog za zabrinutost.


10:21 -

RUSKI AVIONI U STANjU BORBENE GOTOVOSTI

RUSKI AVIONI U STANjU BORBENE GOTOVOSTI
Na Krimu je danas došlo do zaoštrenja
situacije. Naoružani ljudi zauzeli su zgradu regionalne vlade i zgradu
parlamenta na Krimu, gde je juče došlo do sukoba između proruskih
separatista i pristalica novih ukrajinskih lidera.

"Rečeno
mi je da su zgradu parlamenta i zgradu vlade zauzeli naoružani ljudi u
uniformama na kojima nema prepoznatljivih simbola. Oni još nisu izneli
zahteve", napisao je na Fejsbuku lokalni tatarski lider Refat Čubarov,
prenosi Rojters.

Težište ukrajinske krize prenelo se
iz Kijeva na Krim, u Simferopolj, gde je juče poginulo dvoje ljudi u
sukobu između tatarskih i ruskih demonstranata, od kojih prvi podržavaju
novu vlast u Kijevu, dok je drugi ne priznaju, javlja Interfaks.

недеља, 16. фебруар 2014.

Dačić: Lopove neće spasiti ni bog otac



 Premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je u subotu da
nikoga ne štiti od istrage u Univerzal banci i da one koji su pljačkali
državu "ne može spasiti ni Bog otac, a kamoli Ivica Dačić".





Dačić: Lopove neće spasiti ni bog otac | Politika | Novosti.rs

недеља, 26. јануар 2014.

Са Сунцем неверна ти / Зорица Јанакова



 

У дну стазе

 
У дну стазе златна пређа
Врело лета
Сунце врело, знојно тело, дах нам сметен
Извор капља с краја света
Хлађан камен, увир међа, корак сплетен
Зрело небо жељом руди
Дахће земља багрем жилом
Тобом жеђа

O да ми те, Сунце мило, скотрља на груди.



Кош у Миш. - 109 одабраних слика. снимак иван лукић, мишљеновац 2010.
Михољ(ско)  лето


Михољ лето грцај лежи
Раскош звоња јеке с беле реке
Хладовине дан нам мрежи
Мрљама златним осунчани пути

Прсте грлом оплео си
Румене и меке

Хладовине горке данак ћути

У предвечерњој врежи
Позно к теби вију прозирни ми скути
Ломна сенка у хаљетку неувеле стопе беле
Чежњом недиране пути

Јел то чили лето, предвечерје бежи
И гле, снежи.

Снежи.


Јутрa шака мрзла

 

Јутра  шака мрзла у прозорак мрзло лупа
Ињем болом немоћ ступа
Уз зид сиви сабласт чиста
Два три мрзла листа
Гола крошња грање голо да окупа

Јутрa шака мрзла и сведнева мрзли пути
Мален дојка у постељи мрзло ћути
У дан неће а ноћ бежи
У наготи јецај лежи
Рана жива дланом пупи

Мален дојка однекуда радост да сакупи.
 

 Пијан шапат
 
Пијан шапат опој свилу
Чаши на дну
Дај ми отров варку

Дану трошном пупак жилу

Отров варку зраку жарку
У сну сјај ми
Чемер у окрајку

И уздах у несну, да испевам песму
Додир дај ми
Милошт бајку

Да исплачем песму да исплачем песму

Додир мрву љубав прву

Грцај о заранку.


Са Сунцем неверна ти

Док ја тебе пчелињ летом
Пчелињ летом, врлет цветом
На крај света све у чуду пратим

Све у чуду и у шали узалуду

Небројана пролећа нам пребројана
И сва лета

Виром пиром, за лептиром
Њега крадом под кошуљу свратим
Твоја топла шака

Медом једом, недоједом
И све зиме
Уклет травке, жалости озиме

Под кошуљу свратим слатким рујом
Па га душом голом
За брдо испратим

Зујом брујом, и миг деци,
Румен му у реци

Пчелињ скоком ил пороком
Отуд путић скратим
Да се златнокрила, децо мила

Несном песмом свенебесном

У кошницу вратим.
 



АГРЕГАТ. Тзв. МОГУЋЕ И НЕМОГУЋЕ ЛИНИЈЕ - Књижаре на мобилним колосецима Сазвежђа З | Раде нонстоп